Donat Mg -

prirodna mineralna voda najbogatija magnezijem* Pregledani usporedni podatci obuhvaćaju sve tržišno dostupne priznate prirodne mineralne vode iz registra EU-a..

1 litra prirodne mineralne vode Donat Mg sadrži (mg/L):
 
magnezij (Mg 2+)1000
natrij (Na +)1700
kalcij (Ca 2+)380
bikarbonat (HCO 3 -)7800
sulfat (SO 4 2-)2100
klorid (Cl -)75
ugljični dioksid (CO 2)min. 3500

Magnezij pridonosi smanjenju umora i iscrpljenosti, ravnoteži elektrolita te radu mišićnog i živčanog sustava, kao i očuvanju zdravih kostiju i zuba. Za zadovoljavanje potreba za magnezijem dovoljna su već 3 decilitra dnevno.

Donat Mg povoljno djeluje na probavu, a zbog većeg sadržaja bikarbonata može pomoći i kod problema sa žgaravicom. Učinke Donata Mg na probavu potvrđuje i posljednje kliničko ispitivanje. Uz pijenje Donata Mg nemojte zanemariti značaj raznovrsne i uravnotežene prehrane te zdravog načina života.

Donat Mg -

povijest

  • 2015

    2015. godina - Kliničko ispitivanje potvrdilo pozitivan učinak Donata Mg na probavu

    Prirodna mineralna voda Donat Mg prošla je kliničko ispitivanje na uzorku osoba koje s obzirom na kliničke parametre pate od tegoba sa zatvorom. Kliničko ispitivanje provedeno u Njemačkoj znanstveno je dokazalo da Donat Mg učinkovito potiče probavu i poboljšava kvalitetu života.


  • 2013

    Donat Mg, dobro poznata i priznata prirodna mineralna voda bogata magnezijem, 2013. godine dobila je svjež izgled. U skladu s potrebama današnjeg doba, nova ambalaža naglašava povoljno djelovanje na ljudski organizam i blagotvorne učinke jedinstvene mineralne vode.


  • 1908

    Geolog dr. Joseph Knett nagovorio je vlasnike rogaških slatina na temeljito preuređenje vodozahvata. Na temelju istraživanja predvidio je da će iz otvora u građevinskoj jami usred lječilišnog parka u Rogaškoj Slatini na svjetlo dana izbiti visoko mineralizirana voda. I to se zbilja dogodilo. Voda iz novog izvora toliko se razlikovala od dotad poznatih mineralnih voda da joj je trebalo dati posebno ime i da se trebalo posebno pripremiti za njezinu balneološku primjenu i flaširanje. Nazvali su je po obližnjoj planini, Donačkoj gori, kojoj Rogaška Slatina može zahvaliti na svojem izgledu.


  • 1869

    Godine 1869. ovdašnja je mineralna voda bila treća najprodavanija voda na svijetu, odmah iza mineralne vode iz Vichyja i Seltersa. Voda je bila poznata i pila se diljem svijeta. Njezin distributer, zemaljsko lječilište u Rogaškoj Slatini, osvojio je na svjetskoj izložbi u Chicagu 1893. godine medalju za njezinu kvalitetu. Kako bi se pobrinuli za vodu, obavljeni su veliki sanacijski radovi na slatinama u Rogaškoj Slatini. Mineralna je voda zbog visokog sadržaja minerala iziskivala nova istraživanja, nove balneološke metode, nove načine uporabe i nove tehnološke postupke punjenja.


  • 1801

    Početkom 19. stoljeća štajerski zemaljski poglavar, grof Ferdinand Attems, pokrenuo je opsežnu akciju među zemaljskim staležima za otkup zemljišta oko rogaških slatina. Staleži su željeli spriječiti nekontroliranu i nestručnu uporabu izvora te pokraj njih izgraditi moderno lječilište kojim bi upravljale zemaljske vlasti. Tom akcijom iz 1801. godine počeo je razvoj lječilišta u Rogaškoj Slatini utemeljenog na ovdašnjim slatinama. Mineralna je voda iz Rogaške Slatine time postala važan dio povijesti europske balneologije i europskog društva općenito.


  • 1721

    U borbi za prava na distribuciju rogaške vode 1721. godine pobijedila je udruga ljekarnika. Oni su uredili izvore i nakon tri godine uspjeli prodati više od 20.000 boca mineralne vode. Ukidanjem udruge 1782. godine rogaške su se slatine ponovno počele stihijski koristiti.


  • 1685

    Godine 1685. izdana je prva znanstvena monografija o rogaškoj vodi Roitschocrene koju je napisao mariborski liječnik Johann Benedikt Gründel. Krajem 17. stoljeća započela je snažna bitka za pravo iskorištavanja rogaških slatina. Za njega su se borili barun Courty, vlasnik imanja u Rogaškoj, svetokriški župnik koji je upravljao slatinama i seljaci iz obližnjih krajeva. Car Leopold okončao je te borbe dekretom o općoj uporabi rogaških slatina, ali tada je počela bitka za pravo na distribuciju vode.


  • 1670

    Oko 1670. godine dolazi do preokreta nakon intervencije dr. Paula Sorbaita, habsburškoga dvorskog liječnika i profesora na bečkom Liječničkom fakultetu. Njegovo je liječenje rogaškom vodom polučilo velike uspjehe, potražnja za vodom se povećala i voda je postala prodajni hit. Drugi liječnici u carstvu počeli su također propisivati kure pijenja rogaške vode, a u bolnici u Grazu ispitivana je čak kao klinički lijek.


  • 1572

    Godine 1572. obavljena je prva poznata analiza rogaške mineralne vode. Njezina je uporaba razvojem medicinske znanosti rasla i jačala.


  • 1141

    Keltski i rimski nalazi u izvorima i pokraj njih potvrđuju da su se rogaške slatine rabile još u antici. Dokumentirana povijest seže u 1141. godinu kada se bunar s mineralnom vodom spominje kao međaš u nekoj zemljišnoknjižnoj ispravi.